Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13
Tel. 049 370 132
Fax. 049 301 794
RADNO VRIJEME:

PON - PET: 8-19 h
SUB: 8-13 h

Pretražite gkkr.hr

  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina

Linkovi

Digitalizirani Krapinski vjesnik

Novo u galeriji

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 24 

TKO SE BOJI VUKA JOŠ?
Autor Petra Salamon   
Srijeda, 14 Listopad 2020 18:27

U dalekoj zemlji punoj šarenih boja živio je jedan VUK. Taj Vuk bio je potpuno drugačiji od svih drugih vukova. Nije imao pretjerano oštre zube niti opasan pogled, bio je brz i snalažljiv, a osmijeh koji se rastezao od zuba do zuba odavao je koliko je taj crni Vuk simpatičan.

Da, da, vjerujemo da ima vas koji se jaaako boje vukova, kakvima god ih mi opisivali, ali uvjeravamo vas - naš Vuk koji je nastao iz pera francuske spisateljice Orianne Lallemand, ilustratorice Eleonore Thuillier, a u izdanju Znanja, toliko je dobronamjeran da se boji čak i vlastite sjene. Zapravo, njegov strah bio je toliko velik da je odlučio krenuti na put kako bi se s njime suočio. No, na putu do hrabrosti naišao je i na brojne prepreke, a je li se prestao bojati svoje sjene morat ćete saznati sami…

A hoćete li se vi prestati bojati vukova kad upoznate ovog našeg koji je jednom zalutao u svijet bajki, jako nas zanima, javite nam! :)

U tom svijetu bajki Vuk je upoznao neke čudnovate likove – tri praščića, sedam kozlića, Crvenkapicu… ovaj put on je trebao njihovu pomoć u pripremi kolača od jabuka… mmmljac, jabuke, pravo je vrijeme za pojesti jednu!

Vuk je na svom putu stalno pjevao i glumio, a čak i pisao pjesme te kipario. Počeo se osjećati kao pravi umjetnik. U jednom trenutku je zaključio da je baš TO to što želi biti, umjetnik. Da je barem odmah znao da će mu trebati vremena da pronađe ono u čemu je najbolji prije nego postane prava zvijezda.

Ovaj naš crni Vuk zaista je svestran, jednom je postao druge boje, jako je volio putovati, a na svojim putovanjima tražio je ljubav i, zamislite, on je bio pravi GUTAČ KNJIGA koje su doista završavale pod njegovim (ne baš jako) oštrim zubima. Sva sreća, prijatelji su ga uspjeli uvjeriti da je čitanje zakon tako da je on, uz Alisu u zemlji čudesa, Pinokija i Aladina, umjesto jesti, knjige počeo radoznalo čitati.

Ovu seriju slikovnica o simpatičnom Vuku namijenjenu djeci predškolskog uzrasta možete pronaći na policama Dječjeg odjela, a preporučujemo i da ih posudite.

 

 
! VAŽNA OBAVIJEST !
Autor Petra Salamon   
Srijeda, 14 Listopad 2020 08:06

Dragi korisnici,

knjižnica će privremeno raditi prema izmijenjenom radnom vremenu:

PONEDJELJAK - PETAK

8:00 - 13:00

14:00 - 19:00

SUBOTA

8:00 - 13:00


 
GUTAČI KNJIGA PREPORUČUJU
Autor Saša Sabol   
Ponedjeljak, 12 Listopad 2020 00:00

Pred nama su tri zanimljive knjige koje nam preporučuju Jasna Leljak, Mira Benc i Marija Bolšec, članice Čitateljskog kluba "Gutači knjiga" naše knjižnice. Pa krenimo redom!

1. Heather Morris: Tetovirer iz Auschwitza

Knjiga H. Morrisa jako me se dojmila. Bila sam puna očekivanja budući je bila uvrštena pod naslovom "Putevi nade". Hrabrost i snalažljivost mladog Židova Lalija iznenadile su me. Knjiga obiluje neočekivanim obratima. Kad čovjek pomisli da je gotovo, sad je kraj, dogodi se nešto neočekivano i nenadano. S obzirom gdje se zbiva radnja, upoznavši Lalija, čitatelj strpi za njegovu sudbinu. Tijekom čitanja nisam gubila nadu da će sve nekako ipak dobro završiti. Lali, ne samo da se uspijeva izboriti za sebe, već ima snage i volje boriti se i za Gitu. Dapače, kad je upozna, tek tada dobiva snažniju volju za životom; iz svake nove situacije izlazi jači i odlučniji. Knjiga koju vrijedi pročitati!

2. Tanja Radović: Putevi nade

Roman se čita u jednom dahu jer vas fabula vuče na nove stranice. Nema toliko zapleti u radnji, koliko su zanimljivi, britki i produhovljeni dijalozi koje glavni lik, (Nada, srednjovječna žena koja nedavno doživljava brodolom svoga dugogodišnjeg braka bez djece) često vodi u sva tri dijela knjige.

Prvi dio, koji se odvija u Peruu, definitivno je najzanimljiviji: druga kultura, drugo gledanje na katoličanstvo tj. vjeru, živi i uvjerljivi likovi (svećenika, časnih sestara, domaćih ljudi, potomaka naših doseljenika ...)

Drugi dio u bolnici otkriva pravu pozadinu priče (moždani udar gospođe Nade) i tešku situaciju u kojoj se našla nakon razvoda. Prvi dio - fikcija - dobiva svoju bolnu inačicu u stvarnosti.

Treći dio mogao bi biti neka naznaka nade u oporavak i oproštaj od Nade koja je dugo živjela za druge zapostavljajući svoju osobnost, živeći za muža i po njegovom konceptu života. Knjigu je vrijedilo pročitati netremice i mislim da bi se po njoj mogao snimiti dobar film ili napraviti kazališna predstava. Knjiga mi poručuje da hrvatska suvremena književnost živi suvremenim plućima, posebno žensko pismo koje obožavam čitati.

3. Barbara Mutch: Sobaričina kći

Priča se zbiva sredinom 20.stoljeća u Južnoafričkoj Republici. To je vrijeme apartheida. Crno stanovništvo je obespravljeno. Među bijelim stanovništvom se nađe pokoji stanovnik koji rasnu diskriminaciju osuđuje i pomaže crncima.

Priča nas vodi kroz živote dviju generacija. Ispričana je u prvoj osobi kroz usta glavne junakinje Ade. Ženska crna osoba u to vrijeme može biti samo sluškinja odnosno sobarica. To su žene bez obrazovanja, bez poznavanja svijeta, bez mogućnosti spoznavanja što se u svijetu događa. One žive život nedostojan čovjeka. Mnoge su bez ikakve nade da će se nešto promijeniti u njihovim životima.

Adina majka je imala sreću, ako tako možemo nazvati, jer je službovala u obitelji čija ju je gazdarica prihvatila i tretirala drugačije nego su tretirane ostale sobarice. Ona je i sama došla u Južnoafričku Republiku iz Irske. Bila je zaručena pet godina i nije dobro poznavala svoga supruga. Krenula je u nepoznato. Hrabro se bori u toj sredini i stvara nekakav balans između crnog i bijelog stanovništva.

Kroz Adinu priču ulazimo u svijet borbe za egzistenciju. Ona je bistro dijete koje voli glazbu i Chatleen, odnosno gazdarica, to primjećuje te ju poučava sviranju ne znajući da će od tog sviranja preživljavati. Ada promatra svijet oko sebe i bori se na svoj način kako bi u tom okrutnom svijetu preživjela. Teško je neobrazovanoj djevojci shvatiti da može odbiti gazdu i ne dopustiti odnos. Ona misli da je to njena dužnost. Bori se za svoje dijete i uvijek pronalazi izlaz iz teških situacija. Uporna je i upornost joj se isplati. Velika joj je pomoć gospođa Cathleen koja se brine za nju i nastoji ispraviti nepravdu.

Svoju kćer pušta u život. Zna da mora sreću pronaći drugdje. Uvijek je  u vezi s njom i nastoji joj biti podrška. Posljednji udarac joj je smrt kćeri, ali i utjeha što joj ostavlja unuka.

Evo, to su knjige koje su nam preporučila članice našeg Čitateljskog kluba. "Gutači knjiga" nastavljaju dalje sa svojim radom i proučavanjem naslova našeg knjižnog fonda.

 
Početak«12345678910»Kraj

Copyright © Gradska knjižnica Krapina