Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13
Tel. 049 370 132
Fax. 049 301 794
RADNO VRIJEME:

PON - PET: 8-19 h
SUB: 8-13 h

Pretražite gkkr.hr

  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina

Linkovi

Digitalizirani Krapinski vjesnik

Novo u galeriji

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 13 

GUTAČI KNJIGA PREPORUČUJU
Autor Saša Sabol   
Ponedjeljak, 12 Listopad 2020 00:00

Pred nama su tri zanimljive knjige koje nam preporučuju Jasna Leljak, Mira Benc i Marija Bolšec, članice Čitateljskog kluba "Gutači knjiga" naše knjižnice. Pa krenimo redom!

1. Heather Morris: Tetovirer iz Auschwitza

Knjiga H. Morrisa jako me se dojmila. Bila sam puna očekivanja budući je bila uvrštena pod naslovom "Putevi nade". Hrabrost i snalažljivost mladog Židova Lalija iznenadile su me. Knjiga obiluje neočekivanim obratima. Kad čovjek pomisli da je gotovo, sad je kraj, dogodi se nešto neočekivano i nenadano. S obzirom gdje se zbiva radnja, upoznavši Lalija, čitatelj strpi za njegovu sudbinu. Tijekom čitanja nisam gubila nadu da će sve nekako ipak dobro završiti. Lali, ne samo da se uspijeva izboriti za sebe, već ima snage i volje boriti se i za Gitu. Dapače, kad je upozna, tek tada dobiva snažniju volju za životom; iz svake nove situacije izlazi jači i odlučniji. Knjiga koju vrijedi pročitati!

2. Tanja Radović: Putevi nade

Roman se čita u jednom dahu jer vas fabula vuče na nove stranice. Nema toliko zapleti u radnji, koliko su zanimljivi, britki i produhovljeni dijalozi koje glavni lik, (Nada, srednjovječna žena koja nedavno doživljava brodolom svoga dugogodišnjeg braka bez djece) često vodi u sva tri dijela knjige.

Prvi dio, koji se odvija u Peruu, definitivno je najzanimljiviji: druga kultura, drugo gledanje na katoličanstvo tj. vjeru, živi i uvjerljivi likovi (svećenika, časnih sestara, domaćih ljudi, potomaka naših doseljenika ...)

Drugi dio u bolnici otkriva pravu pozadinu priče (moždani udar gospođe Nade) i tešku situaciju u kojoj se našla nakon razvoda. Prvi dio - fikcija - dobiva svoju bolnu inačicu u stvarnosti.

Treći dio mogao bi biti neka naznaka nade u oporavak i oproštaj od Nade koja je dugo živjela za druge zapostavljajući svoju osobnost, živeći za muža i po njegovom konceptu života. Knjigu je vrijedilo pročitati netremice i mislim da bi se po njoj mogao snimiti dobar film ili napraviti kazališna predstava. Knjiga mi poručuje da hrvatska suvremena književnost živi suvremenim plućima, posebno žensko pismo koje obožavam čitati.

3. Barbara Mutch: Sobaričina kći

Priča se zbiva sredinom 20.stoljeća u Južnoafričkoj Republici. To je vrijeme apartheida. Crno stanovništvo je obespravljeno. Među bijelim stanovništvom se nađe pokoji stanovnik koji rasnu diskriminaciju osuđuje i pomaže crncima.

Priča nas vodi kroz živote dviju generacija. Ispričana je u prvoj osobi kroz usta glavne junakinje Ade. Ženska crna osoba u to vrijeme može biti samo sluškinja odnosno sobarica. To su žene bez obrazovanja, bez poznavanja svijeta, bez mogućnosti spoznavanja što se u svijetu događa. One žive život nedostojan čovjeka. Mnoge su bez ikakve nade da će se nešto promijeniti u njihovim životima.

Adina majka je imala sreću, ako tako možemo nazvati, jer je službovala u obitelji čija ju je gazdarica prihvatila i tretirala drugačije nego su tretirane ostale sobarice. Ona je i sama došla u Južnoafričku Republiku iz Irske. Bila je zaručena pet godina i nije dobro poznavala svoga supruga. Krenula je u nepoznato. Hrabro se bori u toj sredini i stvara nekakav balans između crnog i bijelog stanovništva.

Kroz Adinu priču ulazimo u svijet borbe za egzistenciju. Ona je bistro dijete koje voli glazbu i Chatleen, odnosno gazdarica, to primjećuje te ju poučava sviranju ne znajući da će od tog sviranja preživljavati. Ada promatra svijet oko sebe i bori se na svoj način kako bi u tom okrutnom svijetu preživjela. Teško je neobrazovanoj djevojci shvatiti da može odbiti gazdu i ne dopustiti odnos. Ona misli da je to njena dužnost. Bori se za svoje dijete i uvijek pronalazi izlaz iz teških situacija. Uporna je i upornost joj se isplati. Velika joj je pomoć gospođa Cathleen koja se brine za nju i nastoji ispraviti nepravdu.

Svoju kćer pušta u život. Zna da mora sreću pronaći drugdje. Uvijek je  u vezi s njom i nastoji joj biti podrška. Posljednji udarac joj je smrt kćeri, ali i utjeha što joj ostavlja unuka.

Evo, to su knjige koje su nam preporučila članice našeg Čitateljskog kluba. "Gutači knjiga" nastavljaju dalje sa svojim radom i proučavanjem naslova našeg knjižnog fonda.

 
Emocije u slikovnicama
Autor Petra Salamon   
Srijeda, 07 Listopad 2020 16:05

Kako se danas osjećate?

U prekrasnoj šumi kraj maloga sela, živjele su brojne šumske životinje. Lisica, medvjedić, ježić i vjeverica bili su jako dobri prijatelji, ponekad svojeglavi pa su se svađali i ljutili, ponekad plakali i bojali, ali su se i grlili i ljubili.

Mala lisica bila je uvjerena kako će biti jaaaako sretna kad skupi puno novih stvari, pa je tako od djeda zatražila nove drvene igračke i mnogo šumskih bobica. Djed ju je pažljivo slušao, no svojom mudrošću uvjerio je unučicu da sreća nije u stvarima, već živi u nama i našim srcima... Iako je lisica djeda nastavila uvjeravati da je najsretnija kada dobije nešto novo, u jednom se trenutku prisjetila da joj katkad u igri s prijateljima i roditeljima igračke i ne trebaju. Kako je djed uvjerio lisicu da će sreća doći u njeno srce, pročitajte u slikovnici Lisica je naučila da sreća stanuje u srcima.

Na drugoj strani šume, medvjedić je taman sanjao najljepši san kad ga je mama nježno probudila i pozvala na doručak te zamolila da se počne spremati kako bi na vrijeme stigli prvi dan u vrtić. No, uplašeni medo nije htio ići u vrtić jer se bojao da ga novi prijatelji neće prihvatiti. Čega se zapravo medvjedić bojao i kako je prevladao strah? Saznajte u slikovnici Medvjedića je strah ostati u vrtiću.

Jednog su dana šumske životinje uživale u igri i zajedničkom druženju. Subota je bila baš odličan dan za to! Natjecali su se tko će sakupiti što više predmeta čiji naziv počinje slovom koje im je zadano. Marljivo su tražili, skakutali, veselili se pronađenim predmetima... svi, osim malog ježića. Kako je bio na trećem od četiri mjesta, tužno se opravdavao kako je imao najteže slovo. Tko mu je pomogao odagnati tugu i kako, pročitajte u slikovnici Ježić je tužan jer nije pobijedio u igri.

Istoga dana, skupljajući žirove, vjeverica se zaigrala i počela skakutati po granama drveća. Medo ju je upozorio da ne smije tuda skakati, ali ona je samo pomislila kako ju nepotrebno gnjavi i pravila se da ga ne čuje. Nastavila je skakati kad se odjednom glasno začulo KRC i jedna je grana puknula. Na sreću, spretna je vjeverica uspjela skočiti na drugu. Iako su je odrasli koji su bili u blizini strogo opomenuli da prestane skakati, ona je samo nakratko zastala i nastavila dalje sve dok nije upala baš na hrpicu lišća koju je ježić cijeli tjedan marljivo skupljao. Što je bilo dalje i kako se ježiću ispričala, pročitajte u knjizi Kad je ljuta, vjeverica ne sluša.

Osim spomenutih životinja, u seriji slikovnica o emocijama autorica Tatjane Gjurković i Tee Knežević, ilustratorice Jelene Brezovec, a u izdanju Evenio možete pročitati kako se osjećaju psić, maca, mišić, zeko, žirafa, lavica, praščić, slonica, majmunica, hrčak, ovčica, vučić, magarac, kornjača, konjić i nilski konjić, a u posebnom dijelu na kraju svake slikovnice pročitajte Savjete za roditelje o tome kako pomoći djeci i sebi samima te kako se nositi s određenim emocijama.

 
DJEČJI TJEDAN
Autor Saša Sabol   
Srijeda, 07 Listopad 2020 05:32

Dječji tjedan je tradicionalna godišnja akcija i aktivnost posvećena djeci. I ove se godine obilježava Dječji tjedan pod motom "Ljubav djeci prije svega". Bilo nam je drago ugostiti učenike prvog razreda Osnovne škole Viktora Kovačića iz Huma na Sutli, područna škola Piršlin, zajedno sa njihovom učiteljicom Dunjom Špoljar.

U sklopu susreta učenici su se upoznali sa sadržajima koje mogu pronaći na Dječjem odjelu  naše knjižnice  te uslugama koje mogu naći na njemu. Osim toga poslušali su nekoliko priča o potrebi brige o životinjama povodom Međunarodnog dana zaštite životinja i na taj način ponovili ono što su već znali o toj temi.

 

 
Početak«12345678910»Kraj

Copyright © Gradska knjižnica Krapina