Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13
Tel. 049 370 132
Fax. 049 301 794
RADNO VRIJEME:

PON - PET: 8-19 h
SUB: 8-13 h

Pretražite gkkr.hr

  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina
  • Gradska knjižnica Krapina

Linkovi

Digitalizirani Krapinski vjesnik

Novo u galeriji

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 10 

NAJČITATELJI 2020.
Ponedjeljak, 08 Ožujak 2021 11:57

I ove godine odabrali smo najčitatelje za prethodnu godinu. Uz pomoć našeg prijatelja Zakija, knjižničnog sustava koji nam već godinama pomaže u radu, odabrali smo najčitatelje u pet kategorija: predškolci, osnovnoškolci, srednjoškolci, odrasli i umirovljenici.

Dodjela prigodnih nagrada održat će se u četvrtak 11. 3. 2021. u 17 sati u Plavoj dvorani knjižnice, uz poštivanje svih epidemioloških mjera.

Ove godine, umjesto poziva da dođete podržati i čestitati našim najčitateljima, pozivamo vas da nas i dalje pratite virtualno gdje ćemo s vama podijeliti reakciju nagrađenih prilikom preuzimanja nagrade, kao i radost knjižničarki koje imaju priliku uveseliti najvjernije čitatelje.

 
ČITATELJSKI KLUB PONOVNO S VAMA
Ponedjeljak, 01 Ožujak 2021 18:48

Najavljujemo skori susret Čitateljskog kluba

Tema susreta: "Život u kavezu"

 

 
ŽIVOT U KAVEZU?
Ponedjeljak, 15 Veljača 2021 14:45

 

Prva asocijacija na kavez je ograđeni prostor za držanje zatočenih životinja. Ali možda niste znali da pojam kavez potječe iz turskoga jezika u kojem je kafez označavao u Osmanskom carstvu posebno zatvoren dio carskog harema u kojem su bili zatočeni prinčevi i ostali sultanovi rođaci od kojih je sultan strahovao da bi ga mogli svrgnuti s vlasti. U kafezu su imali sve pogodnosti, ali nisu ga smjeli napustiti.

Danas nema takvih kaveza. Izmijenili su se. Suvremena pandemija COVID-a 19 pretvorila je cijeli ljudski rod u svojevrsne zatočenike opasnoga virusa. Stoga smo izdvojili nekoliko naslova beletrističkih i jedne stručne knjige kojima je zajednički nazivnik riječ kavez.

Victoria Aveyard (1990.) napisala je maštovit roman Kraljev kavez o Mare Barrow, bespomoćnoj, zarobljenoj i prepuštenoj na milost i nemilost kralja Mavena Calorea. Danski književnik Jussi Adler-Olsne (1950.) u romanu Žena u kavezu bavi se neriješenim nestankom političke zvijezde u usponu za koju svi vjeruju da je mrtva. Engleska autorica Christine Leunens u romanu Nebo u kavezu piše o tome kako je gorljivi pripadnik Hitlerove mladeži otkrio da mu roditelji  u njihovoj velikoj kući u Beču skrivaju mladu Židovku Elsu. Amerikanka Maya Angelou (1928. - 2014.) u autobiografskoj knjizi kultnog statusa Znam zašto ptica u kavezu pjeva na temelju vlastitih gorkih i strašnih iskustava poručuje "kada nešto naučiš, prenesi to drugima". Hrvatski književnik Ivan Vidić u romanu Faradayev kavez kroz priču o propalom zaposleniku Ministarstva pravosuđa koji se zapošljava na seoskom imanju piše o suvremenom društvu simultanih povijesnih činjenica i besmislenom gomilanju informacija u kojem se vlastiti mir može pronaći u tišini i zaštiti Faradayevog kaveza u koji ne prodire elektromagnetsko polje pa stoga niti radio valovi, GSM itd.

Izdvojeno od ovih naslova preporučujemo djelo Nicholasa Carra Stakleni kavez, sociološku analizu o utjecaju računala na čovjeka, odnosno o utjecaju tehnologije na čovjeka. Carr piše o zabrinjavajućem utjecaju koji tehnološki napredak ima na čovjeka smanjujući i sužavajući prostor odlučivanja a istovremeno otvarajući prostor nadziranja i manipulacije.

 
Početak«12345678910»Kraj

Copyright © Gradska knjižnica Krapina