KNJIŽEVNOST;
Krvavi meridijan / Cormac McCarthy
Uspoređuju ga s remek-djelima Dantea, Melvillea, De Sadea, Faulknera i Flannery O’Connor, nazivaju jednim od najvažnijih romana XX. stoljeća, a njegova autora najvećim živućim američkim piscem – no, kako god pokušali opisati “Krvavi meridijan” Cormaca McCarthvja, više je nego vjerojatno da nam riječi neće biti dovoljne.
Utemeljen na povijesnim zbivanjima s teksaško-meksičke granice sredinom devetnaestoga stoljeća, “Krvavi meridijan” epska je priča o nasilju i izopačenosti što su pratili širenje Amerike na zapad.
Preispitujući ideologiju na kojoj se temelji američki san, “Krvavi meridijan” ocrtava granicu između znanja i moći, između napretka i dehumanizacije, između povijesti i mita i, najvažnije, između fizičkog nasilja i nasilja jezika.
Dok spektakularno razara mitologiju Divljeg zapada, McCarthvjev briljantni roman svojevrstan je košmarni dvoboj između četrnaestogodišnjeg Tennesseejca Malog, koji se priključuje skupini lovaca na skalpove i suca Holdena, možda i najfascinantnijeg negativca svjetske književnosti.
Marina / Carlos Ruiz Zafon
“Svi imamo tajnu zaključanu u potkrovlju duše. Ovo je moja.” Ovim riječima započinje svoju pripovijest Óscar Drai. Povučeni mladić koji odrasta u barcelonskom katoličkom internatu u slobodno vrijeme istražuje napuštene vile, a jednoga dana u jednoj od njih susreće nevjerojatnu djevojku Marinu koja će mu zauvijek promijeniti život.
Njih će dvoje otkriti strašnu, uzbudljivu i tamnu priču nekada najbogatijeg čovjeka Barcelone i njegove najveće ljubavi. Strah i bol, ljubav i hrabrost miješaju se u njihovoj avanturi i razotkrivanju tajne stare Barcelone. Ali i Marina krije svoju tajnu koja će označiti i kraj njihove mladosti.
U “Marini” Carlos Ruiz Zafón prvi put oživljava Barcelonu, grad prepun magije, neobičnih likova i velikih priča. Riječ je o romanu o ljubavi i vjernosti, o tajnama koje nikada ne bi smjele biti razotkrivene, o odrastanju i dubokoj vjeri u pripovijedanje.
Šangajska konkubina / Hong Ying
Šangajska konkubina, kostimirani, povijesni ljubavni roman snažnog erotskog naboja s biografskom potkom i atmosferom suvremenog trilera novo je djelo Hong Ying, svjetski proslavljene autorice kineskog porijekla.
Predstavljajući tekst romana gotovo u potpunosti dokumentarnom ispoviješću proslavljene šangajske glumice i zabavljačice s početka prošlog stoljeća, priča prati njezin uspon i pad – od gladne seljanke, preko maloljetne prostitutke i kriminalnog miljea, do svijeta visoke umjetnosti, ali i visoke politike i “visokog zločina”. Kao kulisa ovoj napetoj priči poslužit će dokumentaristički iscrtan onodobni kineski velegrad i provincija, kao i sveprisutna potka aktualnih povijesnih zbivanja. Istovremeno, riječ je o bezvremenoj, arhetipskoj priči o usponu i padu, ljubavi i smrti, ljubomori i zločinu, koja bi s nepromijenjenim učinkom mogla funkcionirati i na bilo kojoj europskoj ili svjetskoj pozornici.
Otkup sirove kože / Abdulah Sidran
“Otkup sirove kože” zlokobna je proza u kojoj su glavni likovi članovi uže, ali i šire Sidranove obitelji, koja se našla i u ustaškom logoru Jasenovcu, ali i na Titovom Golom otoku. Traga Sidran i za Sidranima koje je život odvukao i do američkih obala, pa polako postaje svjestan da su Sidrani i židovske, katoličke i muslimanske vjere, da govore raznim jezicima i žive različitim životima, ali da im je zemljica Bosna i po mjeri i po ćeifu.
Istražuje Sidran i obiteljsku prašnu ostavštinu i premda svojom strpljivom prozom ponekad žonglira na rubu dosadnjikavosti, uvijek na vrijeme izvadi zeca iz rukava i spašava literarnu čast i uvjerljivost. Oni koji u proznog Sidrana žele uroniti radi štikleca o poznatim suvremenicima, poput Kusturice, ostat će razočarani jer je na tom polju Sidran jako štur i oprezan. Stoga “Otkup sirove kože” nikako nije Sidranova autobiografija, nego obiteljska freska razorne snage.
PUBLICISTIKA;
50 klasika psihologije / Tom Butler-Bowdon
Knjiga pruža uvid u najpoznatije teorije i djela tradicionalne i popularne psihologije, istražuje važne psihoterapijske pravce (psihoanaliza, bihevioralna psihologija, gestalt psihologija…), ali se bavi i suvremenim djelima popularne psihologije kao što su Gladwellov Treptaj i Seligmanova Istinska sreća.
Čitatelj se upoznaje s djelima velikana kao što su Freud, Adler, Jung, Skinner, James, Piaget i Pavlov, ali i s radom i istraživanjima suvremenih psihologa poput Howarda Gardnera, Daniela Gilberta i Martina Seligmana.
Uz sažetke o svakom klasičnom djelu i prijedloge drugih značajnih naslova, ova knjiga provest će vas kroz povijest psihologije i njezina suvremena kretanja.
Momentum efekt / J. C. Larreche
Rijetke su tvrtke otkrile tajnu održivog visokog rasta-zamah. Te su tvrtke naučile kako stvoriti uvjete koji vode prema izuzetnom organskom rastu koji se hrani samim sobom, neprekidno poboljšavajući poslovanje. U knjizi ‘Momentum efekt’ autor J. C. Larreche pojašnjava cjelokupni okvir stvaranja zamaha, zadržavanja i primjene njegove snage.
Koristeći se novim istraživanjima i snažnim studijama slučaja, Larreche ukazuje na nevjerojatnu ulogu zamaha u stvaranju vrijednosti. Prikazuje proces razvoja „snažnih ponuda“ koje se nalaze u središtu ove snažne sile. Ova je knjiga sustavni proces za stvaranje zamaha koji se uspješno primjenjuje u svakom poslu, svakoj industriji, u svim tržišnim uvjetima. Naučit ćete kako strategijom zamaha stvoriti novu vrijednost i izgraditi vještine vodstva kojim se ostvaruje izuzetno profitabilan rast u sljedećih šest mjeseci, pet godina, pa čak i desetljeća.
Simetrija / Mario Livio
Priča o jednadžbi koju nije bilo moguće riješiti priča je o sjajnim matematičarima i nevjerojatnim doprinosima matematike u osvjetljavanju najrazličitijih disciplina.
U ovoj knjizi Mario Livio pokazuje, na lako prihvatljiv način, kako teorija grupa objašnjava svijet – i prirodni i onaj koji je stvorio čovjek.
Pažnja! Neprijatelj prisluškuje / Srećko Horvat
Od Pariza do Tel Aviva, preko Dublina i Londona, sve do Podgorice i Visa, Srećko Horvat je u posljednjih nekoliko godina razgovarao s vodećim svjetskim intelektualcima kako bi s njima pretresao goruće probleme današnjice. A kada nije mogao doći do njih, doveo ih je u Zagreb.
Amos Oz, Zygmunt Bauman, Slavoj Žižek, Francis Fukuyama, Tariq Ali, Terry Eagleton i Gayatri Spivak samo su neki od 15 sugovornika s kojima je Horvat razgovarao o temama kao što su demokracija i globalizacija, kraj povijesti i kultura straha, „Arapsko proljeće“ i budućnost Europe.
Neki od razgovora već su bili objavljeni, neki su vođeni iznova, a mnogi od njih predstavljaju uzastopne dijaloge vođene i kroz nekoliko godina. Ovako sakupljeni na jednome mjestu, oni daju obrise „duhovne situacije vremena“, a nerijetko omogućuju i uvid u međusobna slaganja pa i neslaganja ovih mislilaca.