Nakladnička kuća Despot Infinitus je tijekom 2018 objavila nekoliko interesantnih i vrijednih knjiga među kojima se nalaze i ove koje smo nabavili za našu knjižnicu.

EMIL VIDUŠIĆ: „Što je neobično, ja sam pilotkinja

Knjiga je svojevrsna zbirka autorovih prijevoda i obrada tekstova koje je do sada objavio u raznim tjednicima. Autor prati neobične trendove u svijetu koji su se dogodili početkom ovog stoljeća poput zanimljivosti iz doba hladnog rata, pogrešne upotrebe vojne terminologije, ali i hrvatskog jezika te pitanja ekologije i odnosa prema prirodi i životinjama.

DANIJELA LUCIĆ: “Državni terorizam”

“Desput Infinitus” nam predstavlja i prvu knjigu u Hrvatskoj koja se bavi temom državnog terorizma. Kroz povijesnu perspektivu, komparativnom metodom uz primjenu dizajna najrazličitijih slučajeva, potvrđena je polazna pretpostavka: terorizam jest ciljno racionalno sredstvo za postizanje političkih ciljeva država i njegova je pojavnost neovisna o tipu političkog režima. Izlučenih šest konstitutivnih elemenata terorizma ukazuju da je državni terorizam organizirana upotreba sile i nasilja ili prijetnja upotrebom nasilja kojom se posredstvom internacionalnog širenja straha odnosno terora, a na temelju anticipiranih rakcija širih psiholoških učinaka, nastoje ostvariti politički ciljevi, a kojega provodi i/ili sponzporira država.


PETAR MACUT: “Ustaška mladež”

Knjiga je nastala na temelju istraživanja u čijem se rezultatu jasno vidi razlika između zamišljenog nacrta i provedene organizacije Ustaške mladeži. Iako ambiciozno osmišljena, čitatelju se objašnjava koji su bili razlozi raspada kako cijele NDH tako i njezine mladeži. Na temelju izvornih dokumenata i ilustracija toga vremena objašnjeno je zašto je unatoč tome što je ambiciozno osmišljena, ustaška mladež slijedila sudbinu cijele kvislinške tvorevine čiji je sustavni propagandni dio bila i kojiji su bili razlozi raspada kako cijene NDH tako i njezine mladeži.

VOJISLAV MAKSIMOVIĆ: “Špijuni i tajne službe u Prvome svjetskom ratu”

Kroz tri glavna poglavlja autor nam objašnjava premice o špijunaži u Prvome svjetskom ratu, evoluciji, organizaciji te govori o istaknutim špijunima tajnih službi. Najveći nedostatak špijunke Mate Hari je bio taj što je, kada je jednom bila viđena, više nije mogla zaboraviti. Sve je to razlog da se odabir špijuna obavljao procjenom većeg broja elemenata dobivenih tijekom informativnoga razgovora, a budući agent trebao je imati izgled i ponašanje obična čovjeka.Značajno je i to da su tajne službe angažirale veliki broj žena u špijunaži, osobito Njemačka i Francuska, dok Turska nije nijednu. Osim toga, knjiga nam donosi i opis nekih najpoznatijih špijuna i njihova razmišljanja te se bavi važnim presjecima povijesnog trenutka Prvog svjetskog rata.