Osim po značajnom produljenju radnog vremena knjižnica ulazi u Novu godinu bogatija za iznimno i rijetko leksikografsko djelo poznato pod nazivom GAZOPHYLACIUM, lepoglavskog pavlina Ivana Belostenca.
Tko je njegov autor, a što je Gazophylacium?
Ivan Belostenec rođen je u Varaždinu oko 1594. godine, dakle prije 426 godina. Sa 22 godine stupa među pavline. Studirao je filozofiju u Beču i teologiju u Rimu.U dobi od 33 godine postaje glavarom lepoglavskog pavlinskog samostana. Kako je boravio u mnogim pavlinskim samostanima posvetio se istraživanju hrvatskoga jezika i njegovih narječja.
Rezulat toga rada je njegovo životno djelo, rječnik u dva sveska što ga je 65 godina poslije njegove smrti u Zagrebu objavio također pavlin, Jeronim Orlović pod nazivom Gazophylacium seu Latino-illiricorum onomatum aerarium.
Desetak pavlinskih samostana, među kojima i krapinski, i nekoliko hrvatskih knjižnica imaju ili jedan ili oba sveska.
Sada ga imamo i mi, rječnik u kojem se na prvih 1288 stranica nalazi oko 40.000 latinskih riječi prevedenih na hrvatski jezik a na preostalih 650 je oko 20.000 hrvatskih riječi prevedenih na latinski.
Najvažnija za nas, kajkavce, vrijednost rječnika leži u činjenici da su u njemu zapisane osim štokavizama i čakavizama i brojne kajkavske riječi koje su se kroz povijest u istom ili izmijenjenom obliku zadržale do danas.
I naravno, radoznaliji među nama sigurno će se zapitati “Kaj praf za praf znači gazofilacijum?”
Zavirimo li u rječnik, u dnu 598. stranice pronaći ćemo odgovor i na to pitanje. Ondje se latinska riječ gazophyllacium prevodi kao kinchena [kinčena] komora, hiža, ali meszto [mesto] gdeje [gdje je] szpravlyen [spravljen] kinch [kinč], blago, zlato-hranische [zlatohranišče].
U tom smislu Belostenčev rječnik zbog njegove opsežnosti i pregoleme kulturne važnosti smatramo i našim, kajkavskim rječničkim i leksičkim blagom kojemu se stalno trebamo vraćati i iz njega učiti kako bismo očuvali kajkavski jezik živim i životvornim u našoj svakodnevici, današnjoj i budućoj.
Mi, na kraju, zahvaljujemo gospodinu Glavanu iz zagrebačkog antikvarijata Biblos što je prepoznao naš interes i učinio sve da na tržištu pronađe ovaj primjerak za našu knjižnicu.
