Kao što već znamo, Vlada Republike Hrvatske podržala je prijedlog Ministarstva kulture i medija da se 2021. godina proglasi Godinom čitanja uz slogan “Čitajmo da ne ostanemo bez riječi”. Da biste upotpunili svoja čitateljska iskustva predlažemo vam nekoliko naslova sa domaćeg terena, točnije naslove izdavačke kuće “Fraktura” koja nam je pripremila tri vrlo zanimljiva aktualna naslova.
1. Zoran Pilić: Svijet prije tebe
Vladan Desnica kaže: “Jest, svijet je prepun uspomena, svijet je preopterećen prošlošću. Čudo kako pod tim teretom još diše”. Svoj svijet uspomena Zoran Pilić opisao nam je u ovom romanu”. To je dah sedamdesetih godina prošlog stoljeća u kojima je autor odrastao, njegov djelić srca koji je odlučio podijeliti sa čitateljima. Kroz opis slavonske ravnice vežu se kako tužne tako i vesele priče koje kao da su popraćene nekim rock hitom iz tog razdoblja ili pak nježnim tamburaškim zvukom koji nas nosi kroz neko drugo vrijeme poput vremenske mašine.
Citirajmo samog autora koji je na sljedeći način opisao svoj roman koji je pred nama i na neki način objasnio potencijalnom čitatelju svoj doživljaj vremena koje ga okružuje i svoju ulogu u njemu: “Vraćajući se, susrećem vlastite tragove u pijesku. Mali dokaz da postojim – ja sam neka vrsta anđeoskog bića, u isto vrijeme duboko u meni vrag se pravi da spava. Osvaja prostor. Vremena ima na bacanje i na kraju, kako to već ide, uvući će me u igru i slomiti mi krila. I tek kad se to odigra, kad mu đavo slomi krila, u čovjeku se javlja želja da poleti, da sagleda stvari iz te anđeoske perspektive. Želja se izobliči u žal, bijes, ljubomoru i to što više nećeš poletjeti, a htio bi, to te nekako najbolje definira kao ljudsko biće.”
2. Dino Pešut: Tatin sin
Mladi pisac i dramatičar Dino Pešut bavi se trima velikim temama: odnosom s ocem, klasnim sramom te istospolnom ljubavi. Autorov je junak izgubljen upravo kao i budućnost koja mu je bila obećavana. Kroz čitav roman se raspravlja o tzv. “društvu jednakih prilika” no spoznaje se da to ipak nije svijet u kakvom živimo. Školovanje, rad i zalaganje ne donose prosperitet, barem ne zasada, ne ovdje. Roman je to o sadašnjem trenutku, o generaciji koja naizgled ima sve, a zapravo nema ništa. Od kapitulacije pred sudarom bajkovitih obećanja i grubog realiteta, ne mogu nas zaštititi niti četiri zida vlastitog doma koji u pravilu ne posjedujemo.
Prihvaćenost i tolerancija zauzimaju i u ovom Pešutovom romanu posebno mjesto. Posebno su dirljivi opisi autorovih dijaloga sa ocem, promišljanja i pomirenje s njim. I upravo taj sukob grube realnosti sa emotivnim opisima izaziva znatiželju i ovaj roman stavljaju u sam vrh domaćih aktualnih naslova.
3. Magdalena Blažević: Svetkovine
U središtu pažnje “Svetkovine” su životi žena na selu, njihovi težački dani koji od rođenja do smrti protiču u podređenosti, zadovoljenju tuđih očekivanja, silovanju, fizičkom i svakojakom drugom nasilju. No, unatoč tomu, junakinje ovog romana prepuštaju se svojim žudnjama preuzimajući rizik i posljedice. Djevojke i žene u mirkokozmosu “Svetkovine” su te koje stvaraju svijet, trude se učiniti ga ljepšim.
Za čitanje ovog djela potrebna je posebna priprema. Grubi opisi su ipak dio iskrene realnosti koja se ne libi prodrijeti duboko u srce i uvesti nas o razmišljanju o nekim drugim svjetovima koji opstoje i dan danas negdje toliko blizu nas.
