Urbana bajka, horor i psihologija… donosimo vam preporuke knjiga za što vjerniji doživljaj „Halloween” noći u sigurnosti Vašeg naslonjača.
SOPHIE ANDERSEN: KUĆA NA KOKOŠJIM NOGAMA
Moderna bajka namijenjena je djeci, odraslima, zapravo svim čitateljima koji vole mitologiju. „Kuća na kokošjim nogama”, osim što se bavi popularnim mitom iz slavenske mitologije Baba Jagom, na zanimljiv način priča o odrastanju i prijateljstvu, o spoznaji samoga sebe i svojega mjesta u svijetu.
U središtu priče nalazi se dvanaestogodišnja djevojčica Marina koja sa svojom Babom Jagom živi u kući koja ima kokošje nogice kojima se slobodno kreće i odlazi na najrazličitija mjesta na ovome svijetu. Nakon što dobije poklon od dječaka Benjamina u Marinki se počinju buditi prkos i čežnja, želja za promjenom i novim iskustvima.
Ovo je bajka za sve uzraste sa brojnim porukama o životu i ljudskoj naravi. Često čeznemo za stvarima koje su nam nedostižne, usput zaboravljajući na ono što već imamo, a kada i to izgubimo opet čeznemo za tim. I tako u krug….kao ringišpil…
2. SAŠA ŠEBELIĆ: NOĆ VJEŠTICA
Propuštene prilike, izdani narodi, organizirano bezvlađe, nejednake šanse i zemlje bez gospodara. Idealno za zlo. Idealno da se ostvari vjekovna težnja vještica da u Noći zelenog mjeseca ostvare svoju želju za novim poretkom. Ovaj put za provedbu svojeg paklenog plana izabrale su Zagreb u kojemu se počinju događati neobjašnjiva ubojstva, nestanci djece, povećani broj obiteljskog nasilja. Tri vrsna policijska inspektora pokušavaju u toj zbrci sastaviti smislenu sliku i spriječiti demonske sile da ostvare svoju demonsku zavjeru.
U romanu autor oprezno ulazi u svijet nadnaravnog vješto spajajući saznanja o paranormalnim pojavama sa stvarnim svijetom. Stil mu je domišljat i humorističan. Tako svjetla grada uspoređuje sa grešnim dušama, političare sa „kravatiranim“ njuškama, a zelene inspektorske fascikle koji vire iz ladice sa ogromnim žabetinama.
Knjiga ne zaostaje za sličnim naslovima svjetskog nivoa i vapi da bude ekranizirana, a čitatelj si na koncu doista postavlja niz pitanja gledajući u tamnu noć ispred sebe.
3. ROBERT TORRE: LUDILO UZVRAĆA UDARAC
Nakon što je u prethodnoj knjizi „Ima li života prije smrti” objasnio što život jest i kako razborito živjeti, u ovoj knjizi autor je prvenstveno sebi, a onda i nama, čitateljima, htio odgovoriti čime se bavio trideset godina, otkuda ta struka koja se zove psihijatrija, kakva je u odnosu prema ljudima, što radi dobro, a što ne i kako je poboljšati.
Ludilo je među nama oduvijek, poznaju ga sve civilizacijske skupine iako su zamislive i ljudske skupine i bez ludila. Autor u djelu pokušava objasniti što se dogodilo sa ludilom otkad ga je „dohvatila” zapadna civilizacija, od kraja 18. stoljeća do danas te kako smo ga preimenovali u duševne, psihičke bolesti i poremećaje. Knjiga se bavi pitanjem otkad je psihijatrija dobila društveni monopol u našoj civilizaciji, a ludilo opisuje kao hibridni projekt psihijatrije čiji entiteti nemaju isti status kakav imaju drugi medicinski poremećaji i ovisno je o društvenom kontekstu.
Knjiga je lako čitljiva te kao takva nije namijenjena samo stručnjacima već i svakom čitatelju koji se pobliže želi upoznati sa ovim teškim, ali prisutnim temama u našem okruženju.
