Dragi čitatelji,
donosimo nekoliko preporuka za ove zimske dane koje će vas uspjeti održati budnima pored vaših peći…
1. TOMISLAV ŠOVAGOVIĆ: SPREMIŠTE TREŠNJEVKA
„Spremište Trešnjevka“ obuhvaća šezdeset priča posvećenih Zagrebu u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog stoljeća. Osamdesete su omiljena tema književnih, glazbenih, filmskih i ostalih opusa, a kao razlog toj nostalgiji širokih razmjera obično se navodi puno jednostavniji život koji je bio prožet većom komunikacijom i u kojem je doslovno vrijedilo pravilo: „Male stvari čine život ljepšim“. A te male svari su bile: omiljena utakmica, posteri pop ikona, danonoćna druženja mladih, kavice u pet kraj nedjeljnog televizijskog podneva, Eurosong, priprema Univerzijade… Iako se radnja knjige odnosi na zagrebački kvart Trešnjevka, i naši Krapinčani mogu se lako s njom identificirati jer u disco klubu su se vrtjele iste pjesme, a školski doživljaji te oni iz sportskog i estradnog svijeta su bili jednaki. Upravo u tome je i najveća vrijednost ove knjige, podsjetila nas je da iako smo živjeli u sasvim drugo vrijeme, različitosti su nas spajale.
2. RYSZARD KAPUSCINSKI: IMPERIJ
Još jedna knjiga koja govori o prošlosti, ali ni malo romantičnoj kako bi žargonskim jezikom rekli. Naime, glavna tema ovog romana je raspad Sovjetskog Saveza. Ovih dana kada se prisjećamo i holokausta, ne možemo se ne sjetiti brojnih sibirskih koncentracijskih logora koje je održavala jedna nerazumna diktatura i koji se, kao i u slučaju Trećeg Reicha, ni čime ne mogu opravdati. Autor govori i o međuetničkoj mržnji čije paralele možemo naći i u raspadu Jugoslavije devedesetih, vjerskom fanatizmu, pasivnosti, kao i paranoji koja se mogla osjetiti u zraku i postala je sastavni dio življenja. Posebno težište autor je stavio na manje poznate bivše sovjetske republike iz azijskog djela SSSR-a te s puno poštovanja i obzirnosti opisao osobne i kolektivne sudbine ljudi koji su nastanjivali taj prostor u to vrijeme. Povijest se ne može izmijeniti, ali je dobro da se zapiše jer temeljem tog zapisa možemo pokušati ne ponoviti njezine greške, a upravo nas na to ova knjiga poziva.
3. SERGEJ LEBEDEV: DEBITANT
Mladi ruski pisac Lebedev u ovoj pitkoj faustovskoj prozi istražuje povijesne puteve zla, od nacista, staljinista i čečenskih ratova do današnje Rusije. Profesor Kaljtin, tvorac Debitanta koji na mjestu ubija žrtvu ne ostavljajući traga, postaje u konačnici i sam njegovom žrtvom. Takvih znanstvenika poput navedenog profesora znamo već prije iz nekih drugih književnih priča. No, posebnost Debitanta je što u njemu Lebedev namjerno stavlja odgovornost znanstvenika na prvo mjesto. A to baš i nije česti slučaj. Roman preispituje etičku odgovornost znanstvenika koji moderne tirane i autokrate danonoćno opskrbljuju novim informacijama koje od njih stvaraju još veća čudovišta. Radnja romana postaje još zanimljivija kad se znanstveni uradak otrgne kontroli. Već viđeno… ili ne? To je pitanje koje svaki čitatelj može postaviti nakon što pročita ovaj roman.
