Ivana Brlić - Mažuranić rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. gdje je, uz Karlovac i Jastrebarsko, provela dio djetinjstva, a kasnije se s obitelji preselila u Zagreb u kuću djeda Ivana Mažuranića, pjesnika i hrvatskog bana. Vjenčala se na svoj 18. rođendan s Vatroslavom Brlićem, odvjetnikom i političarom iz poznate građanske slavonsko-brodske obitelji, s kojim je živjela u Brodu i imala sedmero djece.

Kao šesnaestogodišnjakinja zaključila je da se „spisateljstvo ne slaže s dužnostima ženskim“, pa je svoju spisateljsku karijeru započela tek kad su joj djeca porasla i izrazila želju za knjigom i čitanjem. Tako je godine 1902. započela pisati dječje pripovijetke i pjesmice, a prvu knjigu za djecu Valjani i nevaljani objavila je u vlastitoj nakladi. Drugu knjigu Škola i praznici objavio je Hrvatski književno-pedagoški zbor 1905. godine, a njena treća knjiga, zbirka ne-dječjih pjesama Slike izdana je 1912. godine. Godine 1913. tiskana je knjiga Čudnovate zgode šegrta Hlapića koja se smatra jednim od najboljih romana u hrvatskoj dječjoj književnosti, a Priče iz davnine, koje se temelje na slavenskoj mitologiji i folkloru, objavljene su 1916. i otad prevedene na brojne svjetske jezike. Osim navedenoga, izdana djela Ivane Brlić - Mažuranić su i: Autobiografija, Knjiga omladini, Radosna majka dobra pjestinja, Dječja čitanka o zdravlju, Mir u duši, Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata, Srce od licitara te Basne i bajke.

Tijekom svog života nekoliko je puta predložena kao kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost koju ipak nikad nije osvojila. Godine 1937. primljena je u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti kao dopisni član i prva žena u JAZU od njenog osnutka.

Umrla je 21. rujna 1938. godine u Zagrebu.

Svjetski dan umjetnosti obilježava  se na današnji dan,  15, travnja sa ciljem promicanja svijesti o kreativnim umjetničkim aktivnostima diljem svijeta kao važnim i neizostavnim dijelom ljudskog iskustva.

I mi se pridružujemo sa čestitkama svim umjetnicima zahvaljujući im za svaku riječ, glas, pokret, ton, crtež, sliku, kadar.

Posebno čestitamo slikaru RUDOLFU LABAŠU  rođenom prije 80 godina u Starom Golubovcu čija grafika "Noina arka" već 18 godina krasi Studijski odjel naše knjižnice. Njegov duhovit pogled na svijet koji progovara iz mnogih slika oraspoložuje nas i veseli kad nam ponestane motiva ili nas pritisnu nevolje, pogotovo u današnjem vremenu.

Bez umjetnosti bili bismo siromašni. Umjetnost nas nadahnjuje i krijepi.

Ovogodišnja, deseta po redu NOĆ KNJIGE održat će se u petak 23. travnja 2021. a u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (koji se obilježava 23. travnja) te Dana hrvatske knjige (koji slavimo 22. travnja).

Organizatori Noći knjige 2021. su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice Grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika - ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info, Knjižni blok - Inicijativa za knjigu te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

I mi se priključujemo brojnim hrvatskim knjižnicama sa raznolikim aktivnostima prilagođenim novim uvjetima koji stavljaju na kušnju ne samo pojedince već i različite organizacije i društvene sustave.

U nastojanju da odgovore na izazove suvremene stvarnosti organizatori su odlučili Noć knjige tematski posvetiti

LJEKOVITOJ MOĆI KNJIGE.

Jesu li knjige lijek? Mogu li nam knjige pomoći u održavanju zdravlja? Koje bismo knjige prepisali sebi i drugima i zašto?

Na ova i slična pitanja pokušat ćemo odgovoriti kroz razgovore u klubu čitatelja, čitanjem ljekovitih priča najmlađima, listanjem starih foto albuma knjižnice, prigodnim foto natječajem, radionicom spašavanja "bolesnih" knjiga...

PRATITE NAS!