Saznajte više o zavičajnoj zbirci
KRAPINENSIA – Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Krapina, formirana je 1997. godine kao zasebna zbirka knjižne i neknjižne građe koja čuva identitet Krapine i Krapinsko-zagorske županije i osvješćuje pripadnost gradu i županiji kao jedinstvenoj povijesnoj i zemljopisnoj cjelini.
U njoj se čuva, stručno obrađuje i daje na korištenje sva sakupljena vrijedna i relevantna građa koja tematski, odnosno sadržajno, obrađuje Krapinu, njenu okolicu i županiju, djela autora s područja naše županije kao i djela tiskana u županiji. Sastoji se od oko 4.000 jedinica knjižnične građe među kojima prevladavaju monografske publikacije tj. knjige, a ponajviše književna ostvarenja hrvatskozagorskih književnika: Dubravka Ivančana, Side Košutić, Janka Leskovara, Ksavera Šandora Gjalskog, Franje Horvata Kiša, Rikarda Jorgovanića, Hinka Davile, Jože Antolića Hromčana, Velimira Matije Bana, Mirka Svibena, Stanka Dominića, Ivice Jembriha, Josipa Cvrtile, Marijana Karabina, Božidara Brezinščaka Bagole, Marije Lamot, Vladimira Podgajskog, Marije Brindl, Đurđe Toldy Barilar, Vladimira Poljanca i dr.
Brojne su i publikacije o povijesti našega kraja, zemljopisne studije, građa o pojedinim zagorskim obiteljima i pojedincima (Patačićima, Noršićima, Oršićima, Ratkajima) o političarima (Titu i Tuđmanu), povijesti pojedinih gradova (Krapini, Pregradi, Radoboju, Petrovskom, Đurmancu, Bedekovčini…), o zagorskim poduzećima i ustanovama (školama i dr. učilištima), sportskim i kulturnim udrugama.
Značajan dio građe predstavljaju i katalozi izložaba organiziranih u Krapini te građa o umjetničkim ostvarenjima i radu zagorskih likovnih umjetnika (Josipu Seisselu, Ernestu Tomaševiću, Zorislavu Drempetiću Hrčiću, Rudolfu Labašu, Josipu Labašu, Mirjani Drempetić Hanžić…), građa o sakralnoj umjetničkoj baštini (crkvama, freskama, oltarima, orguljama), notna građa Festivala kajkavskih popevki i dr.
Najstarija građa datira iz 18. stoljeća: – knjiga Kerubima Pehma iz 1765.: „Maunale theologiae dogmaticae seu Catechismus Biblicus“, knjige Hilariona Gašparotija (Gasparottija): „Czvet szveteh, ali Sivlenje, i chini szvetczev, koteri vu nassem horvatczkem, iliti slovenszkem orszagu z-vekssum pobosnosztjum, y z-prodekum … postujusze : i na nass szlovenszki jezik“ tiskane u Beču, zatim „Sveti evanheliumi na vsze nedelye y szvetke czeloga leta za potrebnost szlavne horvatzke Biskupie zagrebechke z-dvemi pridavkmi na konczu poztavlyenemi“, tiskani u Zagrebu 1778. godine.
– Serijske publikacije: Krapinski vjesnik, Zagorski list, školske i vjerske novine, časopise: Kaj,
Hrvatsko zagorje…),
– AV građu (zvučne zapise Festivala kajkavskih popevki i festivala Krijesnica),
– Slikovnu građu: razglednice, fotografije, reprodukcije, likovna djela i dr.,
– Polupublikacije: magistarske i doktorske disertacije, stručne i znanstvene radove, službene
publikacije jedinica lokalne uprave i samouprave, prostorne planove, Izvješća Gimnazije
Krapina i Srednje škole Krapina, Biltene prinova Gradske knjižnice Krapina i dr.,
– Zemljopisne, vojne, turističke i crkvene karte Hrvatskog zagorja različitih veličina i obuhvata,
– Efemernu građu: plakate, pozivnice, letke, ulaznice i dr.
Sva se građa Zavičajne zbirke koristi isključivo u prostorima knjižnice ( Studijski odjel) u radnom vremenu knjižnice. Na zahtjev korisnika pojedine dijelove fotokopiramo ili skeniramo prema našem cjeniku.
Pon, sri i pet: 08:00 - 16:00
Ut i čet: 12:00 - 20:00
Sub (svaka druga u mj.): 08:00 - 12:00
Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
Tel: 049/370-132
Danas smo u našoj, matičnoj knjižnici Krapinsko-zagorske županije održali seminar” Knjižničarska početnica” iz programa Centra za stručno usavršavanje pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
