Brojne su i publikacije o povijesti našega kraja, zemljopisne studije, građa o pojedinim zagorskim obiteljima i pojedincima (Patačićima, Noršićima, Oršićima, Ratkajima) o političarima (Titu i Tuđmanu), povijesti pojedinih gradova (Krapini, Pregradi, Radoboju, Petrovskom, Đurmancu, Bedekovčini…), o zagorskim poduzećima i ustanovama (školama i dr. učilištima), sportskim i kulturnim udrugama.

Značajan dio građe predstavljaju i katalozi izložaba organiziranih u Krapini te građa o umjetničkim ostvarenjima i radu zagorskih likovnih umjetnika (Josipu Seisselu, Ernestu Tomaševiću, Zorislavu Drempetiću Hrčiću, Rudolfu Labašu, Josipu Labašu, Mirjani Drempetić Hanžić…), građa o sakralnoj umjetničkoj baštini (crkvama, freskama, oltarima, orguljama), notna građa Festivala kajkavskih popevki i dr.

Najstarija građa datira iz 18. stoljeća: – knjiga Kerubima Pehma iz 1765.: „Maunale theologiae dogmaticae seu Catechismus Biblicus“, knjige Hilariona Gašparotija (Gasparottija): „Czvet szveteh, ali Sivlenje, i chini szvetczev, koteri vu nassem horvatczkem, iliti slovenszkem orszagu z-vekssum pobosnosztjum, y z-prodekum … postujusze : i na nass szlovenszki jezik“ tiskane u Beču, zatim „Sveti evanheliumi na vsze nedelye y szvetke czeloga leta za potrebnost szlavne horvatzke Biskupie zagrebechke z-dvemi pridavkmi na konczu poztavlyenemi“, tiskani u Zagrebu 1778. godine.