Preporuke naše knjižničarke Saše

Donosimo vam preporuke za čitanje naše knjižničarke Saše:

1. GORDAN NUHANOVIĆ: ZAVOD ZA APATIJU

Pred nama je nova knjiga renomiranog hrvatskog pisca Gordana Nuhanovića znakovitog naslova „Zavod za apatiju“. Riječ je o distopijskoj društveno-političkoj satiri koja prati pojavu epidemije bezvoljnosti u istočnoj Hrvatskoj. Poigravajući se i obračunavajući s društvenim anomalijama, Nuhanović pokazuje kako su istina i apsurd katkad lice i naličje iste medalje.

Na istoku zemlje ljudi odjednom upadnu u čudesnu nezainteresiranost, općenitu odsutnost… Jasno, treba nakon toga uprijeti sva raspoloživa sredstva ne bi li se ta enklava nekako izliječila. Jer samo zdravo društvo stvara zdravog čovjeka! U pomoć pristiže čak i sama Europska unija koja dariva novčanu pomoć za sanaciju potresa razornog djelovanja politike na ljudsku psihu. I sam autor kaže da je roman pisao dugo i tražio balans između fantazije i realnosti. U tzv. distopiji moguće je gotovo sve odnosno ništa nije nemoguće. I nama ostaje da nakon čitanja knjige razmislimo što je istina, a što nije… Naposljetku, ne pitamo li se to često u zadnje vrijeme i u vlastitim životima?

2. COLUM MCCANN: ZOLI

Životi izgrađeni usred nasilja, skrivene veze, mjesta, vremena i ljudi te prošlost koja na najčudnije načine iskrsava u sadašnjost su teme koje zaokupljaju irskog pisca Columa McCanna. Nakon velikih hitova: „TransAtlantik“ i „Neka se veliki svijet vrti“ pred nama je roman „Zoli“ koji prati život Marienke Novotne nadimka Zoli, Slovakinje i Romkinje od djetinjstva 1930tih, preko progonstva 1950tih do kasnog odraslog života. Zoli s vremenom počinje pisati pjesme. I dok njezina slava raste, a pjesničke se vještine razvijaju, vladajuća politička partija ju iskorištava za vlastite ciljeve zbog čega biva ostavljena od obitelji prepuštena sama sebi.

Roman se bavi uvijek aktualnim temama neprihvaćanja i progona Roma još od vremena Drugog svjetskog rata kao i utjecajem totalitarizma na romsku kulturu te analizira način romskog života i dotiče se iskustva marginalizacije s kojim se često suočavaju Romi u Europi i svijetu.

3. LEILA SLIMANI: U ZEMLJI DRUGIH

Mlada Alzašanka Mathilde fatalno se zaljubljuje u Armina, marokanskog časnika u službi francuske vojske. S njim odlazi u Maroko. I tu počinje radnja ovog romana koji hrabro dočarava čežnju za slobodom i samostalnim životom dvoje mladih ljudi koji su se odlučili boriti protiv predrasuda u doba francuskog kolonijalnog društva koji nije trpio mješovite brakove. No, Mathilde se ne predaje. Bori se za priznavanje i svoj život u zemlji drugih. Mnogi joj ne bi bili u koži.

Ovaj roman nije kuknjava ili ženska žalopojka, dapače, pun je snage i ohrabrenja. Svijet ovog romana, Maroko nakon Drugog svjetskog rata, prelijepo je opisan. Osobni i društveni život te svakodnevnica živahno se prostiru na stranicama i objašnjavaju nam zašto se Leila Slimani smatra jednom od najvažnijih suvremenih francuskih autorica.


Skip to content
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.